U svijetu vinarstva Martinje je jedan od najvažnijih datuma i ako ste bili u slavljeničkom duhu na mnogim lokacijama ste mogli proslaviti ovaj poseban blagdan. Ako nas pitate, jedno od mjesta koje se moralo posjetiti bila je Bistro Jadranka, gdje se vinima putovalo kroz šest različitih srednje-europskih zemalja. Ovom divnom radionicom u organizaciji Croatia by the glass, započeli smo proslavu Martinja koja se produžila kroz cijeli vikend koji je slijedio.
Martinjski običaji, osim u Hrvatskoj obilježavaju se cijelom srednjom Europom. Više ili manje razlikuju se od naših, ali smisao kojih je isti – uživanje u dobroj kapljici i u dobrom društvu. Baš s tom idejom vodili su se Jure Andrijašević i Tomislav Tuđen direktor Miva galerije vina, i već uobičajene degustacije i radionice prilagodili su ovom posebnom datumu. Odlučili su nas kušanjem na slijepo voditi kroz šest različitih zemalja, i otkrivati nam specifičnosti slavljenja Martinja po cijeloj Europi. Saznali smo koliko se njihovi običaji poklapaju s našima, otkrili smo mnoge stare tradicije koje su postale baza nama poznatim modernim tradicijama i koliko su legende o Martinju ostale utkane i danas.
Blind tasting kroz šest zemalja
Iako smo bili prepušteni blind tastingu, uvelike nam je pomogla činjenica da smo kroz najavu znali što nas otprilike čeka. Otkrivanje proizvođača i nekih sorta prepustili su nama i cijeli bistro guštao je u igri pogađanja.
Putovanje smo krenuli od slavnog pjenušavog prosecca Millesimato Superiore iz Valdobbiadenea u sjeveroistočnoj Italiji. U krugovima ljubitelja ovo se vino smatra najozbiljnijim Proseccom Ville Sandi. Struktura je moćnija nego u ostalima, više voćnosti i više kompleksnosti ali jednako osvježavajući. Za stepenicu iznad klasičnog Prosecca, savršen je aperitiv za malo teži i masniji meni koji može uslijediti.
Preko Italije nastavili smo do Njemačke i kompleksnosnog Eymann Gonnheimer Rieslinga iz Rheinland-Pfalza. Osim petroleja kojeg osjetimo na nosu, posebno je istančana voćnost, i to bijele vinogradarske breskve te crispy zelenih jabuka.Vrlo kompleksno užitno vino, riesling se smatra među vinoljupcima kraljem njemačkih vina, ako ne i vina uopće.
Treća država koju smo posjetili bila je Austrija sa svojim tradicionalnim grüner veltliner sa starih loza Donje Austrije. Grožđe za ovo vino dolazi iz jednog od najboljih vinograda Dürnberg vinarije, Rabensteina, s lozama starijim od 50 godina. Vino je odležalo na kvascima u hrastovim bačvama od 1000 litara.
Intenzivnih začinskih i voćnih aroma, poput duhana, papra, pečenih jabuka i krušaka. Punog tijela i mineralnog karaktera, s izvrsnim potencijalom odležavanja.
Iz Austrije uputili smo se u Sloveniju u Vipavsku Dolinu. Tamo nas je dočekala biodinamička rebula omiljena sorta među slovenskim vinarima, a posebno među biodinamičarima i proizvođačima orange vina. Ovo vino nosi standard Demeter – najrigorozniji standard u poštivanju biodinamike i ekološkog uzgoja. Mogli smo osjetiti blage arome vanilije, suhe korice mandarine i iznenadila nas je punoća okusa koju vješto skriva na prvi pogled. Ono što nas je očarala je boca u kojoj rebula vinarije Batič dolazi, posebnog dizajna koje je kreirao umjetnik Oscar Kogoj i samo s time nas je vino posebno osvojilo.
Mađarska je sljedeća zemlja koja nas je počastila svojim Agancsos Pincészet Capitalis Villányi Franc. Iza ovog zanimljivog imena krije se cabernet franc iz regije Villány najjužnijeg dijela Mađarske koji tamo postiže zavidne rezultate, naročito što se tiče bogatstva okusa i elegancije. Na nosu dominira tamno i bobičasto voće, poput šljiva i zrelih trešanja, posjeduje karakteristične živahne kiseline, baršunaste tanine i dugotrajni retrookus.
Radionicu smo morali završiti u našim krajevima pa smo za kraj uživali u bogatom cuvéeu tipičnih slavonskih sorti vinarije Enjingi. Ivan Enjingi napravio je vrhunsku mješavinu ponajboljeg grožđa različitih sorti pažljivo odabranih bobica kasne izborne berbe. Sorta graševina veliki je dio ove kupaže, i pokazuje koliko je moćna kao sorta i prisutna u svim krajevima Hrvatske. Osim nje spojile su se sorte rajnskog rizlinga, mirisavog traminca, sauvignona i sivog pinota. Ovo vino Venje punih 18 mjeseci dozrijeva isključivo u hrastovini, a nakon toga odležava u bocama. Berba 1998. osvojila je titulu najboljeg vina u kategoriji bijelih kupaža do 10 funti na prestižnom natjecanju Decanter.
Dok smo kušali svih šest vina prolazili smo kroz običaje navedenih zemalja i zaista smo postali bogatiji za mnoštvo zanimljivih tradicija. Neke od njih su dosta slične našima, ali ono što nam je posebno ostalo je simbolika guskih koje se provlače kroz legendu o sv. Martinu. Naime, one su krive što su skrivenog Martina pronašli i baš zato ostale su glavni običaji u mnogim zemljama. Tako u Mađarskoj obavezno se na dan Martinja moraju jesti guske jer će inače cijelu godinu ostati gladni, a u Austriji se pak jedu jer im je to zaslužena kazna što su otkrile sv. Martina.
U bistrou Jadranka uživali smo u vrhunskim vinima i savršenim zalogajima koji su ih pratili, čuli smo prezanimljive priče koje ćemo definitivno prepričavati na druženjima uz čaše dobrih vina kojima smo se opremili s ove odlične radionice. Velika preporuka za svih ovih šest vina s radionice koja možete nabaviti u trgovini Miva Galerija vina u Vukovarskoj 56a.
Pratite Andreine priče na Instagramu: andrea_pancur
Pratite na Instagramu: mivagalerijavina
