Da, radi se o Velikoj Gorici, gradu koji, nažalost zbog prošlih vremena u mislima stanovnika metropole nezasluženo nosi epitet koji baš i ne zove na obilazak: predgrađe Zagreba, mjesto gdje je aerodrom. No, trenutak je da se svi razuvjere da to nije tako.
Naime, Velika Gorica šesti je po veličini grad u Hrvatskoj, to je grad u Turopolju okružen mjestašcima u kojima ljudi svakog gosta dočekuju širokim osmijehom, u kojima i oko kojih se uzgaja voće, povrće, na poljima pase stoka, kokice nesu zdrava jaja, a šume, po kojima je grad i dobio ime (gorica=šuma) kriju divljač, što mnogi ne znaju – tartufe!, ali i autohtonu vrstu Turopoljskih svinja koje mogu živjeti samo na slobodi, slade se žirevima, a njihovo je meso itekako cijenjeno (na sreću, uporni su ih pojedinci spasili od izumiranja).
Vrijedni stanovnici njeguju i svoju povijesnu baštinu na koju su itekako ponosni, ali i običaje te autohtona jela i specijalitete, jer u ovom se kraju, pa kad je bilo i najmanje u smočnici vrijednih domaćica, dobro jelo. Pripremale su autohtona jela od skromnih sastojaka, jela koja su marljivim rukama dale snagu za rad u poljima i vrtovima, a koja se danas, zahvaljujući upornim ljudima koji propagiraju svoje običaje, pretvaraju u specijalitete.
Upravo iz tog razloga, jednodnevni ženski izlet Women’s days by modniALMAnah, ove je nedjelje održan u Turopolju s ciljem uživanja u tipičnim ženskim sadržajima, ali i upoznavanju programa velike manifestacije Gastro Turopolja koja se održava od danas pa sve do iduće nedjelje. Posebno finale bit će 15 i 16.10. velikim gastro predstavljanjima ugostitelja, proizvođača i OPG-ovaca.
Iduća, za povijest Turopolja važna žena je Slava pl. Ištvanić, supruga Augusta Šenoe, za kojeg se dobro znalo da je u mladosti prijateljevao s brojnim Turopoljcima, pripadnicima Plemenite opčine turopoljske, a upravo je u Velikoj Gorici upoznao Slavu pl. Ištvanić kojom se oženio i koja mu je bila velika inspiracija i potpora u literarnom
radu.
Plodno Turopolje idealno je i za ispašu pčela, pa vrijedni pčelari njeguju tradiciju njihovog uzgoja. Obitelj Antolčić to čini već četiri generacije (peta je još mala, ali marljivo uči). Započeli su sa 70 pčelinjih zajednica. Njihov kestenov med 2021. godine proglašen je šampionom 11. Festivala pčelarstva Zagrebačke županije. U baznom pčelinjaku kod Velike Gorice uzgajaju i matice te proizvode sve pčelinje proizvode: med s propolisom, čokomed, med s cimetom, lješnjacima, matičnu mliječ, pelud, Pergu, propolis, pčelinji vosak, sapun…Dok su ženama pričali svoju obiteljsku priču umirovljena učiteljica Marica i njezin sin i snaha, Miroslav i Nives, nitko nije ostao ravnodušan pred njihovim predanim radom i uspjehom, o kojem će se čuti i na Gastro Turopolja idućeg vikenda.
U Buševcu je žensku ekipu dočekala ‘kraljica turopoljskih štrukli’, Ivana Belošević, vlasnica „Pekare Cipov“, pozivajući na zanimljivu radionicu izrade turopoljskih štrukli koje radi po jedinstvenom receptu. Mogu biti slani od sira, ali i slatki s voćem i pekmezom – pa uvaljani primjerice u mljeveni mak pomiješan s vanilin šećerom). Turopoljci ih uglavnom kuhaju, ali i peku, a potom prelijevaju tradicionalnim turopoljskim preljevom – tropom.
„U tijesto se dodaje na kilogram brašna, otprilike pola litre vode, 100 ml ulja, dva jaja i zerica octa i od oka malo soli“, rekla je Ivana Belošević valjajući tijesto za štrukle u krug, pokazujući kako se u Turopolju štrukle rade na kotač. “U sredini se izreže križ, uokolo se stavi nadjev od sira, a potom se tijesto rola od sredine prema vanjskim rubovima i tako dobije kotač. Dijelovi (štrukli) utisnu se rubovima dlana i na kraju režu – tanjurom, da se zalijepe krajevi, odnosno da nadjev ne iscuri. Dovoljno ih je kuhati u ključaloj slanoj vodi dok se ne dignu na površinu, a potom još pet minuta” – rekla je Ivana.
Pratite Andreine priče na Instagramu: andrea_pancur
Pratite na Istagramu: modnialmanah