Vinograda je na Hvaru sigurno bilo i u grčko i rimsko doba o čemu svjedoči pravokutna antička parcelizacija polja koja je tu uglavnom i danas prisutna i u kojima se i danas uzgaja vinova loza. Obitelj Carić se od pamtivijeka bavi vinogradarstvom, a osnivanjem tvrtke Vino-Hvar d.o.o. kreću u proizvodnju vlastitih vina, poznatih pod imenom Vina Carić.
Hvarske autohtone sorte
Vinogradi i vinarija jednako su važni obitelji Carić. Obrađuju oko 5 ha vinograda na različitim položajima vinogorja Hvar (čak 26 pozicija) , a manji dio grožđa otkupljuju od kooperanata. Uzgajaju nekoliko autohtonih sorti, kao što su plavac mali, bogdanjuša, parč, kuč, maraština, darnekuša i pošip. Zastupljena su i vina međunarodno priznatih sorti poput cabernet sauvignon i merlot. Jedini su vinari koji su od bogdanjuše napravili i odličan pjenušac Danica – koje je dobilo ime po baki. Naglasak je zasigurno na autohtonim sortama, i najviše se ponose vinom sorte bogdanuša, kako bi na Hvaru rekli “bogdanjuša”. Predivne etikete vinarije Carić, oslikao je poznati slikar Edo Murtić, simboličnim motivima predstavio je pravu hvarsku vinsku priču.
Hvarska bogdanjuša
Vino koje dolazi sa starogradskog polja, na zemlji crvenici, ima izrazitu svježinu, mineralnost, citrusne arome i lagan miris svježe breskve i kamilice. Može proći i kao lagani ljetni aperitiv, a ljubi širok spektar dobre hrane.
Ovo vino proizvode od svojih samih početaka, od 1993. od kada vina službeno nose svoje etikete. Moglo bi se reći da uz Plovac ploški barrique, Bogdanuša je njihovo najpoznatije vino. Vina Carić svoju bogdanušu izvoze u nekoliko zemalja. Niz godina već rade s Nizozemskom, Belgijom, Švicarskom, Poljskom, i od ove godine toj listi su se pridružili Japan, Italija i SAD. Bogdanuša definitivno ima posebno mjesto u srcima obitelji Carić, i baš nju smatraju idealnom predstavnicom vinske tradicije otoka Hvara. To se dokazalo i genetskim istraživanjem ove sorte, gdje se ustanovilo da bogdanuša ima jedinstveni genom koji je ne povezuje s nijednom poznatom svjetskom sortom.
Plovac Ploški
Nešto neviđeno, potpuno različito i surovije su vinogradarske površine na južnoj strani otoka. Do njih se dolazi uskim tunelom probijenim iz sela Pitve. Cijeli položaj oplemenila su mjesta Ivan Dolac, Sveta Nedjelja i Zavala, a da bi u potpunosti doživjeli ovaj vinogradarski raj, najidealnije je pogledati ga s mora. Zapanjujuće je gledati strme nasade koji se obrušavaju prema moru, i samo se čovjek može zapitati kakav je osjećaj obrađivati ove vinograde.
Baš s ovih južnih padina, točnije iznad mjesta Ivan Dolac, dobiva se vino Plovac Ploški. Ime bi se moglo jednostavno prevesti kao plavac s plaže. Zanimljiva je i priča koja stoji iza imena. Mjesta na južnoj strani otoka, od Gromin Dolca, preko Zavale, Ivan Dolca, Jagodne i Svete Nedjelje, prije probijanja tunela 60ih godina, nosila su naziv hvarske plaže. Kad bi se domaći uputili u svoje vinograde ljeti, samo bi se reklo idemo u plažu. I tako je i Plavac postao, plavac s plaže.
Jedan od značajnijih uspjeha je odabir Plovca Ploškog berbe 2009 za vinsku listu najboljeg nizozemskog restorana De Librije (3 Michelinove zvjezdice). A najnoviji uspjeh ovog vina je da se našao na vinskoj karti restorana Harry’s u Maastrichtu gdje je glavni sommelier proglašen najboljim sommelierom u Nizozemskoj.
Posebnu priču pričaju hvarski vinogradi, a vinari čine čuda svojim vinima. Vina Carić zaista su nešto posebno i nezaobilazna stanica svim ljubiteljima vina koji su nađu na ovom najsunčanijem otoku.
Foto: Julio Frangen
Pratite Andreine priče na Instagramu: andrea_pancur
