Umjerena konzumacija vina autohtonih hrvatskih sorti povoljno utječe na više parametara ljudskog zdravlja, sažeti je zaključak četverogodišnjeg znanstvenog projekta “Vinum sanum” kojeg je proveo porečki Institut za poljoprivredu i turizam. Bila mi je čast sudjelovati u ovakvom istraživanju i u konačnosti svjedočiti ovim rezultatima.
Rezultati istraživanja oduševili sve prisutne
Ukupno je 16 znanstvenika iz ovih institucija sudjelovalo u projektu, a bili su to znanstvenici iz područja poljoprivrede, prehrambene biotehnologije, medicine, biomedicine i psihologije. Projekt vrijedan 1,318 milijuna kuna financiran je iz Hrvatske zaklade za znanost.
Voditeljica projekta jest sjajna dr. sc. Sanja Radeka koja je na istom okupila petnaest izvrsnih i stručnih ljudi. Predstavljamo vam ih: prof.dr.sc. Karin Kovačević Ganić, doc.dr.sc. Marina Tomašević, dr.sc. Irena Budić Leto, prof.dr.sc. Štefica Dvornik, doc.dr.sc. Teodora Zaninović Jurjević, prof.dr.sc. Alessandra Pokrajac Bulian, doc.dr.sc. Klemen Lisjak, doc.dr.sc. Andreja Vanzo, doc.dr.sc. Dejan Bavčar,dr.sc. Anita Silvana Ilak Peršurić, dr.sc. Marijan Bubola, dr.sc. Tomislav Plavša, dr.sc. Ivana Horvat (poslijedoktorandica), mag.ing.agr. Sara Rossi (doktorandica) te mag.ing.agr. Ena Bestulić (doktorandica).
Ovog vikenda rezultati projekta “Vinum sanum” prezentirani su u Institutu za poljoprivredu i turizam u Poreču, u vinarskom podrumu “Minivinifikacija” .
Radionicu je otvorila voditeljica projekta Sanja Radeka iz porečkog Instituta, kratkim pregledom bioaktivnih supstanci u vinu i njihovim poznatim učincima na zdravstvene parametre. Najvažnije su tvari u vinu vitamini B kompleksa, vitamin C, mineralni spojevi i fenolni spojevi odnosno polifenoli,koji pozitivno utječu na regulaciju krvnog tlaka te kolesterola i preventivno utječu na čitav niz stanja i bolesti.
Tijek medicinskog istraživanja
Analizi su podvrgnute četiri autohtone hrvatske sorte grožđa, od crnih vina Teran i Plavac mali te dvije bijele, Istarska malvazija i Pošip, proizvedeni specifičnim tehnologijama vinifikacije, istaknula je Radeka. Ukupno je fizikalno-kemijski analizirano 350 uzoraka vina te učinjeno 3.200 analiza.
Uzbuđeno sam iščekivala medicinsko istraživanje. Bila sam jedna od ukupno 218 ispitanika, 137 žena i 81 muškarac. Na početku su obavljeni liječnički pregledi, analize krvi, psihološka testiranja i uz uobičajene parametre mjerena još i razina serotonina i dopamina. Svaki je ciklus trajao šest tjedana, s dnevnim unosom vina između 200 i 300 mililitara tijekom šest tjedana, a u svakom od ciklusa sudjelovala je i kontrolna skupina ispitanika, onih koji nisu konzumirali alkohol.
Tijekom šest tjedana svakodnevno smo konzumirali 2-3 decilitra vina koje nam je dodijeljeno, te kroz to vrijeme nismo smjeli konzumirati druga alkoholna pića niti mijenjati svoje prehrambene navike.
U pravilnim količinama vino je dobro za zdravlje
Ono što se i već naraštajima usmeno prenosilo sad je i egzaktnim podacima dokazano, dva, tri decilitra konzumiranog vina dnevno efikasno utječe na psiho-fizičko zdravlje čovjeka.
Najzanimljivije među svim ispitanicima pokazalo se da koncentracija kolesterola je smanjena, a zabilježen je porast dobrog kolesterola– HDL-a. Prosječan je i porast hormona sreće, a čak nakon konzumiranja odležale Malvazije i do 16 puta veće u odnosu na kontrolnu skupinu.
Doc.dr.sc. Teodora Zaninović Jurjević prenijela je podatak da konzumacija 200-300 mililitara vina dnevno ima povoljan učinak na regulaciju krvnog tlaka, kolesterola i lipida, prevenciju dijabetesa, pretilosti, ateroskleroze, kardiovaskularnih i neurodegenerativnih bolesti, protuupalnih i autoreumatskih učinaka.
Dodala je i interesantne pojedinosti koje se tiču pretilosti. Naime, konzumacija crnih vina nije utjecala negativno na tjelesnu težinu ispitanika, naprotiv, konzumacija Plavca malog odležanog dovela je do smanjenja tjelesne težine.
Jako zanimljiv dio istraživanja provela je Fumica Orbanić. Ona se bavila bioaktivnim spojevima u nusproizvodima vinifikacije, konkretnije u kožici i sjemenkama, talogu, te ostacima od filtriranja i bistrenja; zaključivši kako bi zbog visokog udjela tih spojeva u ostatku iz proizvodnje vina koji se obično baca, oni mogli biti zanimljivi farmaceutskoj, kozmetičkoj i prehrambenoj industriji. Uspjela je napraviti jestivo hladno prešano ulje iz sjemenki terana, i kozmetičke hidratantne kreme iz tog istog ulja i iz teranovog taloga. Zanimljiv je podatak da na jedan kilogram proizvedenog vina dolazi 1,5 kilograma otpada odnosno nusproizvoda, pa bi njihovo iskorištavanje pridonijelo ne samo većoj isplativosti prerade grožđa nego i zaštiti okoliša smanjenjem količine otpada iz proizvodnje vina. Ulje od sjemenki terana koje je proizvela Fumica Orbanić inače u potpunosti odgovara zakonskim parametrima o kvaliteti jestivih ulja biljnog podrijetla.
Rezultati projekta “Vinum Sanum” imaju veliki značaj u svijetu vinarstva. Trud i znanje koje dr. sc. Sanja Radeka ulaže kako bi na stručan i učinkovit način promicala autohtone sorte te kako bi utjecala na razvoj nacionalnog i regionalnog tržišta vina je zaista pohvalan. Od sada kvalitetna vina hrvatskih autohtonih sorti dokazano treba konzumirati umjereno, kao tekuću zdravu hranu. Za sve ljubitelje vina, među kojima sam i ja, ovi rezultati su izmamili sreću na lica jer sada nazdravljamo ne samo za užitak već i za zdravlje.
