Iako se Kaštelanska rivijera promovira pod sloganom „Sedam razloga za posjet“- aludirajući na sedam Kaštela (redom: Štafilić, Novi, Stari, Lukšić, Kambelovac, Gomilica, Sućurac) – mi smo ih pronašli mnogo više. Naime, tih sedam mjesta dalmatinskih skrivaju mnoga blaga i bogatstva zbog kojih grad Kaštela zaslužuje biti vaša travel destinacija 2022.godine.
Kaštela su domovina Crljenka, ali i drugih vinskih sorata
Ono što se na spomen Kaštela nameće kao jedan od glavnih razloga za posjet istih jesu svakako tamošnje raznolike i rijetke vinske sorte. Među njima je najpoznatiji, naravno, Crljenak kaštelanski. Poznata pod sinonimima tribidrag, pribidrag, zinfandel, primitivo i kratošija, upravo je ova vinska sorta zaslužna za pozicioniranje Kaštela, pa i čitave Hrvatske na svjetsku kartu must see vinskih destinacija. Osim ove spomenute vrhunske kaštelanske vinske sorte, ondje će te kušati i ljutun, dobričić, glavinuša, ninčuša, babica, mladenka, rogoznička, vlaška, plavac mali i maraština… Da su Kaštela kraj bogat vinskim blagom nije za čuditi se, budući da je ondje tradicija uzgoja grožđa i pijenja vina prisutna od pamtivijeka. Također, južne padine Kozjaka – čuvara mediteranske klime – obiluju vinogradima, čije laporasto tlo i osunčani strmi položaji omogućuju uzgoj vinove loze i proizvodnju, najčešće crnog, vina iznimne kvalitete.
Kako doznajemo od Antona Kovača, vlasnika vinarije Putalj, u vremenu prije II. Svjetskog rata 95% obitelji u Kaštelima se bavilo vinogradarstvom i vinarstvom. Povijesne i kulturne nedaće učinile su da se taj broj vinograda znatno smanji i da Crljenak kaštelanski – današnja zvijezda – biva zaboravljena i gotovo potpuno iščezla. No, danas je ova vrhunska vinska priča dobila je svoj sretan početak. Naime, u vinogradima Ivice Radunića iz Kaštel Novog uzorci Crljenka ukazuju na 100%-tnu genetsku identičnost sa zinfandelom. Uz 11 trsova kod Ivice Radunića, još je 16 preostalih trsova pronađeno u Mimicama kod Omiša. Tijesno, no Crljenak je spašen od zaborava. I ne samo to! Zahvaljujući popularnosti zinfandela u Americi koji čini gotovo četvrtinu tamošnjih nasada vinove loze, Kaštele se pojavljuju na radaru američkih, a ubrzo i svjetskih ljubitelja vina.
Sretan početak vrhunske vinske priče
Danas je proizvodnja Crljenka kaštelanskog u značajnom porastu, no i dalje vrlo mala. Teško je pronaći vinogradara s više od 2 Ha površine. Stoga se većina butelja proda na kućnom pragu kaštelanskih vinarija i u pokojem restoranu. No, dobro je znati da se, osim na količinama, pomno radi i na zaštiti kvalitete. Dvanaest udruženih proizvođača kaštelanskog Crljenka dobilo je oznaku visoke kvalitete javne ustanove RERA pod nazivom „Pravi kaštelanski Crljenak“, a ugostiteljski objekti i vinoteke koje će žele istaknuti oznaku Zin(Fandel) friendly moraju ispuniti čak 22 uvjeta, među kojima su poznavanje povijesti sorte, te način uzgoja loze i proizvodnje vina.
Kaštela skrivaju i gastronomska bogatstva
Crljenak kaštelanski u čaši, prema riječima sommeliera Tome Jakopovića, dopadljivo je, sadržajno i karakterno vino koje odiše snagom, ali i svježinom. Ima duboku crvenu boju i uglađene tanine, dok su relativno visoki alkoholi u pravilu dobro uklopljeni, a vina prepuna slasti. Crljenak kaštelanski svakako jest veliki ponos Kaštela, no ono na što su Kaštelani gotovo jednako ponosi jest njihova bogata gastronomska scena. Uz čašu dobrog vina savršeno se slaže netom ulovljena riba, koju će vam vrsni ugostitelji spremiti tako da njen ukus pamtite čitavog života. Također, mesni specijaliteti, poput tradicionalne pašticade i mesne peke, nešto je što morate kušati u poznatim kaštelanskim restoranima i konobama. Za one nešto hrabrije, čaša ponositog Crljenka kaštelanskog savršeno će se sljubiti s prvom hrvatskom cigarom pod nazivom Spalato. Nju je proizveo cigar klub Mareva na čelu s višestruko nagrađivanim cigar-ambasadorom Markom Bilićem.
Kaštela se mogu podičiti i bogatom povijesnom baštinom
Osim što je ovaj znameniti grad nadomak Splita bogat gastronomskim i vinskim blagom, bogat je i prirodnim ljepotama te povijesnom baštinom. Na području Kaštela svoj su trag ostavila sva povijesna razdoblja. Od pračovjeka iz starog kamenog doba do grčke i rimske vlasti koja je vladala Kaštelima, pa sve do Hrvata koji su u 7. stoljeću naselili blage padine Kozjaka o čemu, kao nijemi svjedoci toga vremena, svjedoče starohrvatske crkvice i Putaljski dokument ili tzv. Trpimirova darovnica iz 852.godine. Značaj ove povelje leži u tome što je to prvi pisani dokument u kojem se spominje naziv Hrvat, ali i dokument u kojem se po prvi puta spominju hrvatsko vinarstvo i vinogradarstvo. Bogatu povijesnu baštinu ovog zanimljivog dalmatinskog grada možete pobliže upoznati posjetom dvorca Vitturi koji je ujedno i Muzej grada Kaštela. Dvorac Vitturi kulturno je središte grada u kojem se održavaju izložbe, koncerti, kazališne predstave, ali i mjesto koje skriva romantičnu ljubavnu priču o Miljenku i Dobrila.
Ljepote Kaštela upoznajte uz obalu i s vrha planine
Nakon što čujete romantičnu priču o kaštelanskim Romeu i Juliji predlažemo vam da krenete na jednako tako romantičnu šetnju nekom od divnih kaštelanskih plaža ili se nekim od utabanih puteva popnete na planinu Kozjak, gdje se nalaze čak četiri planinarska doma i odakle puca veličanstveni pogled na Kaštelanski zaljev. Ako vam šetnje nisu na vrhu liste prioriteta, sjednite u hladovinu 1500 godinu stare masline, u narodu poznate pod nazivom Perišićeva Mastrinka, koja se nalazi u Kaštel Štafiliću i uživajte u čaši vrhunskog Crljenka kaštelanskog!
Pratite Andreine priče na Instagramu: andrea_pancur
