Zagorska vina oduševila na vinskoj shpitzi u diWine baru

zagorska vina

Zagorje nije više usputno odredište! Zahvaljujući zajedničkim naporima lokalnih vinara i turističkih zajednica, ova površinom mala, a ponudom velika hrvatska vinska regija postaje sve važnija destinacija eno-gastro turizma u kojoj se traži čaša više. Pokazala je to i Vinska shpitza održana u subotu, 18. ožujka u popularnom zagrebačkom diWine baru, na kojoj su se okupile i svoja vina predstavile elitne zagorske vinarije Petrač, Bolfan vinski vrh, Kopjar, Prekratić, Vuglec breg, Bodren te voćna vina Kupilek.

Tom se prilikom okupljenim predstavnicima medija, vinskim profesionalcima kao i vinoljupcima željnim dobre kapljice predstavila udruga Vino Zagorje, koja od 1999. godine aktivno radi na promociji Zagorja i zagorskih vina. Iako ih je u početku dočekao težak zadatak – uvjeriti širu javnost da je u Zagorju moguće pronaći visokokvalitetna vina, a ne samo „gemištere“ i „kiseliše“, danas, nakon gotovo 25 godina, svi znaju da neka od najtraženijih i najprodavanijih vina u Hrvatskoj dolaze upravo iz Zagorja. A sve je češće slučaj da putnici-namjernici istančanih nepca kreću upravo put ove regije u potrazi za novim eno-gastro senzacijama.

vinska shpitza

Jasminka Šaško, predsjednica udruge i glavna enologinja podruma Vuglec breg, istaknula je da udruga Vino Zagorje broji ukupno 24 članova, koji udruženo rade na promociji zagorskih vina. Jedan od marketinških poteza na koji su se odlučili bilo je prošlogodišnje pokretanje zajedničke etikete pod nazivom Zagorski bregi. Riječ je o kupaži autohtonih i malih sorti koje je gotovo svaki vinar zatekao u svom vinogradu (štajerska belina, kraljevina, ranfol, moslavac, sokol…) i tipičnih sorti ovoga kraja – graševine, zelenog silvanca, rajnskog rizlinga, chardonnaya i sauvignon blanca. Svaka vinarija proizvodi svoj jedinstveni blend koji predstavlja svojevrsni vinski mikrootisak terroira, odnosno „brega“ na kojem je uzgojen vinograd, a ono što ih sve međusobno povezuje je stil proizvodnje kojim se željelo dobiti svježe, lagano i pitko vino koje traži čašu više. Da su u tome i uspjeli najbolje govori činjenica da su neki od vinara prodali kompletnu nakladu „Zagorskih brega“ i prije nego što su se nadali. Za ovu godinu promocija nove edicije ovog blenda predviđena je u nekom od brojnih dvoraca Hrvatskog Zagorja, što će, vjerujemo, biti posebna atrakcija.

vinska shpitza

Udruga Vino Zagorje pokrenula je i projekt „Vinogradi s pogledom“ – niz manifestacija koje se održavaju po vinarijama i u samim vinogradima gdje je moguće uživati u izvrsnim vinima s pogledom na čarobne, zelene brežuljke. Stoga odmah u svojim kalendarima zabilježite 19. svibnja i krenite put Zagorja. Jedna od specifičnosti vinske regije Zagorje jest obilje sorata na relativno maloj površini, ali i obilje stilova proizvodnje – od vrhunskih pjenušaca, preko mirnih vina do višestruko nagrađivanih predikata – koji govore ne samo o vinogradarskom potencijalu ove regije već i o umješnosti samih vinara.

Tomislav Bolfan, Robert Kopjar

Vinarija Kopjar smještena je na samoj granici Varaždinske i Krapinsko-zagorske županije. U vinogradima koji se prostiru na 4,5 ha grožđe se uzgaja na ekološki način, te iz njega nastaju vrhunska, prepoznatljiva organska vina. Iako su sa proizvodnjom započeli tek 2012. godine, zahvaljujući vrsnim enolozima i ekološkom pristupu koji je sve traženiji od strane potrošača, vina su vrlo brzo pronašla svoje fanove na vinskom tržištu, dok o samoj kvaliteti njihovih vina svjedoče brojne nagrade među kojima i nekoliko Decanterovih srebra i bronci.

zagorska vina

Vinarija Petrač smještena je na Hršak bregu, u blizini Krapinskih toplica, na djedovini obitelji Petrač. Tko god da je upoznat sa životopisnom povijesti Hrvatskog Zagorja zna da na generacijski isprekidanim parcelama, koje tvrdoglavi Zagorci brane do zadnje kapi vina, ostvariti jedinstven vinograd površine 10 ha nije malo postignuće. Okrupnjavanjem parcela u jedinstveni vinograd stvoren je preduvjet za suvremenu vinariju koja danas proizvodi preko 60.000 boca vrhunskog vina, za kojim tržište naprosto luduje.

Zagorska vina

Već je jedan pogled na pitome zagorske brege, na koje puca pogled sa imanja Bolfan vinski vrh, dovoljan da čovjek zaboravi na svakodnevne brige. Riječ je o još jednom vinskom odredištu na kojem je naglasak stavljen na prirodno i organsko. Tomislav Bolfan pobornik je minimalne intervencije u proizvodnji vina i na najboljem je putu da od svog imanja napravi potpuno samoodrživo ekološko gospodarstvo. Zauzima se za „pristup naših pradjedova“ – bavljenje poljoprivredom na način koji je u potpunom skladu sa zakonima prirode. Vina proizvedena na ovakav način izvrsno su prihvaćena i od publike i od kritike, o čemu svjedoči cijeli jedan zid podruma prekriven Decanterovim plaketama. 

Vuglec breg popularna je turistička destinacija nadomak Zagreba, gdje osim uživanja u finoj kapljici možete uživati u tradicionalnim jelima. I kada, nakon ugodno provedenog dana zaključite da vam se baš i ne ide doma, dobra vijest je da – niti ne morate. Jer na Vuglec bregu možete prespavati u šarmantnim drvenim kućicama s pogledom na vinograd, te uz doručak, ovisno o tome jeste li zaljubljeni ili ne, (baš kako kaže Coco Chanel*) – nazdraviti čašom izvrsnog pjenušca.

Nenad Surla Zof, Josip Prekratić

Nedaleko Kumrovca smjestila se obiteljska vinarija Prekratić, u kojoj se njeguje filozofija vina kao neizostavnog dijela zagorskog identiteta, zajedno sa strmim vinogradima, malim kletima i brojnim vinskim običajima. Nakon završenog Agronomskog fakulteta u Zagrebu, brigu o proizvodnji vina od oca Milivoja sve više na sebe preuzima sin Josip. Vinarija je to s velikim planovima i vizijom za budućnost koja se na Vinskoj shpitzi predstavila sa pretežno svježim bijelim vinima, ali i sa izvrsnom odležanom frankovkom koja nam je dala naslutiti veliku ambiciju ovog mladog vinara.

Boris Drenški – alfa i omega vinarije Bodren – ime je za koje svakako morate znati ukoliko ste ljubitelj predikata, jer je riječ o vinariji koja se specijalizirala upravo za desertna vina iz kasnih i ledenih berbi. Uz brojna međunarodna priznanja i zlatne medalje na tuzemnim i inozemnim ocjenjivanjima i kušanjima, samo u posljednjih pet godina vinarija Bodren može se pohvaliti sa šest zlatnih, osam srebrnih i šest brončanih Decanterovih medalja. Stoga ne treba posebno naglašavati kako su vina uglavnom unaprijed rasprodana, a vinarija se kontinuirano širi na nove vinogradarske površine.

Igor Jambrešić

Poseban gost Vinske shpitze bio je Igor Jambrešić, vlasnik brenda Kupilek i jedan od najznačajnijih proizvođača voćnih vina u Hrvatskoj, koji zajedno sa svojom složnom, velikom i marljivom obitelji proizvodi ljekovito kupinovo vino. U proizvodnji koriste vrhunsku tehnologiju zasnovanu na postavkama dr. sc. Schuberta Gerharda, enologa i profesora na Agronomskom fakultetu u Zagrebu, a prateći najnovije enološke standarde proizvodnje vina, odlučili su se i za eko proizvodnju, čime su stekli još veću naklonost svojih kupaca.

Što reći nego – uzdravlje! U Zagorju!

* “I only drink Champagne on two occasions: when I’m in love and when I’m not.” – Coco Chanel

diWine bar

diWine bar

Tekst i foto: Irena Lučić, diWine portal

Pratite Andreine priče na Instagramu: andrea_pancur

Pratite na Instagramu: diwinebar



diWine bar

  • VINO ZAGORJE

    Vinskim profesionalcima kao i vinoljupcima željnim dobre kapljice predstavila se udruga Vino Zagorje, koja od 1999. godine aktivno radi na promociji Zagorja i zagorskih vina. Iako ih je u početku dočekao težak zadatak – uvjeriti širu javnost da je u Zagorju moguće pronaći visokokvalitetna vina, a ne samo „gemištere“ i „kiseliše“, danas, nakon gotovo 25 godina, svi znaju da neka od najtraženijih i najprodavanijih vina u Hrvatskoj dolaze upravo iz Zagorja. A sve je češće slučaj da putnici-namjernici istančanih nepca kreću upravo put ove regije u potrazi za novim eno-gastro senzacijama.
  • ZAGORSKI BREGI

    Riječ je o kupaži autohtonih i malih sorti koje je gotovo svaki vinar zatekao u svom vinogradu (štajerska belina, kraljevina, ranfol, moslavac, sokol…) i tipičnih sorti ovoga kraja – graševine, zelenog silvanca, rajnskog rizlinga, chardonnaya i sauvignon blanca. Svaka vinarija proizvodi svoj jedinstveni blend koji predstavlja svojevrsni vinski mikrootisak terroira, odnosno „brega“ na kojem je uzgojen vinograd, a ono što ih sve međusobno povezuje je stil proizvodnje kojim se željelo dobiti svježe, lagano i pitko vino koje traži čašu više.